Porez na imovinu pravnih lica plaća se na nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Srbije, a koje su u vlasništvu ili pod pravom korišćenja firme. Osnovica se utvrđuje na osnovu fer vrednosti iskazane u knjigama ili na osnovu prosečne cene kvadratnog metra koju propisuje lokalna samouprava.

Poreske stope i rokovi

Porez se plaća tromesečno, u roku od 45 dana od početka svakog kvartala. Nepravovremeno podnošenje prijave povlači visoke kazne lokalne poreske administracije. Pravne savete o upravljanju nekretninama preuzmite sa nasamreza.rs.

Poreski sistem i računovodstvene obaveze u Republici Srbiji

Poreski sistem u Srbiji karakteriše nekoliko različitih oblika oporezivanja, zavisno od pravne forme i obima poslovanja. Porez na dobit pravnih lica iznosi 15% i obračunava se na osnovu poreske dobiti utvrđene u poreskom bilansu (obrazac PB-1). Sa druge strane, preduzetnici koji vode knjige plaćaju porez na prihod od samostalne delatnosti po stopi od 10%. Pored poreza na dohodak i dobit, privredni subjekti su u obavezi da obračunavaju i plaćaju doprinose za obavezno socijalno osiguranje, koji obuhvataju doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Sistem poreza na dodatu vrednost (PDV) funkcioniše po principu samooporezivanja i regulisan je Zakonom o porezu na dodatu vrednost. Obveznici PDV-a podnose poresku prijavu (obrazac PPPDV) elektronski preko portala ePorezi najkasnije do 15. u mesecu za prethodni poreski period (koji može biti mesečni ili tromesečni). Obračun PDV-a zahteva precizno vođenje poreskih evidencija (KPR - Knjiga primljenih računa i KIR - Knjiga izdatih računa) i usaglašavanje sa Centralnim registrom faktura (CRF) i Sistemom elektronskih faktura (SEF).

Računovodstveni okvir je definisan Zakonom o računovodstvu, koji propisuje obavezu primene Međunarodnih standarda finansijskog izveštavanja (MSFI) za velika i srednja preduzeća, dok mala i mikro pravna lica mogu primenjivati MSFI za MSP ili nacionalne računovodstvene standarde. Godišnji finansijski izveštaji se podnose APR-u radi javnog objavljivanja najkasnije do 31. marta za prethodnu godinu, dok se poreski bilans i poreska prijava za porez na dobit podnose najkasnije do 29. juna tekuće godine za prethodnu poresku godinu.

Finansijski menadžment i poresko planiranje

Poresko planiranje predstavlja zakonitu optimizaciju poreskih obaveza u cilju povećanja neto dobiti preduzeća. Svaka poslovna odluka - od kupovine osnovnih sredstava do zapošljavanja novih radnika - nosi sa sobom poreske implikacije. Na primer, ulaganje u osnovna sredstva omogućava poresku amortizaciju koja smanjuje oporezivu dobit, dok zapošljavanje radnika iz kategorije teže zapošljivih lica može doneti subvencije ili oslobođenje od plaćanja poreza i doprinosa na zarade.

Takođe, uvođenje novog modela fiskalizacije (e-fiskalizacija) doneo je obavezu slanja podataka o svakom pojedinačnom računu u realnom vremenu Poreskoj upravi preko interneta. Slično tome, Sistem elektronskih faktura (SEF) zahteva da se sve B2B fakture šalju kroz državni portal. Ovo zahteva da preduzeća imaju stabilnu internet vezu i adekvatan softver koji se integriše sa državnim sistemima. Nepravilno evidentiranje računa ili kašnjenje u slanju faktura može privući pažnju poreske inspekcije i rezultirati poreskim prekršajima.

Računovodstvena evidencija mora biti ažurna i tačna. Preduzetnici knjigaši i DOO moraju voditi glavnu knjigu, dnevnik i analitičke evidencije, i vršiti redovno usaglašavanje sa kupcima i dobavljačima kroz IOS obrasce (Izvod otvorenih stavki) na kraju poslovne godine.

Najčešća pitanja i odgovori (FAQ)

Kada pravno lice (DOO) ili preduzetnik zakupljuje poslovni prostor od fizičkog lica, poreski obveznik je fizičko lice, ali je zakupac (firma) u obavezi da obračuna, obustavi i uplati porez na dohodak po odbitku. Porez se obračunava po stopi od 20% na osnovicu koja predstavlja bruto zakupninu umanjenu za 20% normiranih troškova (što daje efektivnu stopu poreza od 16% na ugovoreni bruto iznos). Firma je dužna da podnese poresku prijavu (obrazac PPP-PD) i uplati porez na dan isplate zakupnine vlasniku.

Ugovor o zakupu poslovnog prostora je ključan za stabilnost poslovanja. Ugovorom obavezno precizirajte: tačnu visinu i rokove plaćanja zakupnine, rok trajanja zakupa i otkazni rok (obično 30 do 90 dana), uslove korišćenja i vraćanja depozita, podelu troškova tekućeg i investicionog održavanja (investiciono održavanje poput popravke krova ili instalacija po zakonu snosi vlasnik), kao i pravo zakupca da vrši adaptaciju prostora i mogućnost da se ti troškovi prebiju kroz smanjenje kirije.

Zakon o privrednim društvima ne uslovljava registraciju preduzetnika ili DOO posedovanjem ili zakupom poslovnog prostora, osim za specifične delatnosti koje po prirodi zahtevaju posebne sanitarne, tehničke ili bezbednosne uslove (npr. ugostiteljski objekti, frizerski saloni, lekarske ordinacije, maloprodajni objekti). Za kancelarijske i intelektualne delatnosti (programiranje, konsalting, marketing) kao sedište firme možete prijaviti stambeni prostor (npr. stan u kome živite). Ukoliko niste vlasnik prostora, preporučuje se zaključivanje ugovora o zakupu ili ugovora o ustupanju prostora bez naknade sa vlasnikom.

Preduzetnici u Srbiji mogu izabrati tri poreska modela: 1. Paušalno oporezivanje (plaća se fiksni mesečni porez i doprinosi bez obzira na prihode, limit je 6.000.000 RSD godišnje); 2. Samooporezivanje sa isplatom lične zarade (preduzetnik prijavljuje fiksnu platu na koju plaća minimalne doprinose, a na neto dobit plaća porez od 10%); 3. Samooporezivanje bez isplate lične zarade (porez od 10% i doprinosi se plaćaju na celokupnu ostvarenu neto dobit). Paušal je najbolji za delatnosti sa niskim troškovima i prihodima blizu limita, dok je lična zarada odlična za veće biznise sa niskim realnim troškovima.

Godišnji popis (inventarisanje) predstavlja utvrđivanje stvarnog stanja imovine, zaliha, potraživanja i obaveza na određeni dan (uobičajeno sa stanjem na dan 31. decembra) i njegovo upoređivanje sa knjigovodstvenim stanjem. Sprovodi se formiranjem popisnih komisija, fizičkim brojanjem robe i osnovnih sredstava, i slanjem izvoda otvorenih stavki (IOS) poslovnim partnerima radi usaglašavanja finansijskih salda. Popis je zakonska obaveza prema Zakonu o računovodstvu, a utvrđeni viškovi ili manjkovi se knjigovodstveno evidentiraju i imaju poreske implikacije.

Korisni resursi na portalu Naša mreža:

Za dodatne smernice i primere ugovora, posetite zvaničnu sekciju “Baza znanja - Knjigovodstvo i Finansije” na portalu Naša mreža, gde su objavljeni stručni tekstovi i šabloni dokumenata.

Pravna napomena: Svi prikazani tekstovi na sajtu su autorski tekstovi i odražavaju mišljenje njihovih autora. Sajt i svi tekstovi na njemu su namenjeni isključivo u svrhu edukacije i informisanja. Iako edukativnog karaktera, putem ovog sajta se ne pružaju računovodstvene, knjigovodstvene, pravne, marketinške, niti usluge konsaltinga bilo koje vrste. Upotreba sajta ne može zameniti angažovanje profesionalaca koji Vam mogu pružiti usluge u vezi sa Vašim konkretnim slučajem, pa se sajt u takve svrhe ne može ni koristiti. Ni sajt ni autori tekstova ne snose odgovornost ukoliko prikazane informacije upotrebljavate na svoju ruku ili samostalno donosite odluke na osnovu njih.